Gradska knjižnica i čitaonica Slatina

Iz povijesti knjižnice:
Prvi počeci knjižnične djelatnosti javljaju se s utemeljenjem Narodne čitaonice 1893. godine kako stoji u napomeni Vjesnika Županije virovitičke, br. 4,1893.
Socijalna problematika ulazi početkom 20.st. kada socijalni motivi i socijalna osjetljivost postaju pokretački motiv rađanja čitaonica koje svoje djelovanje šire i izvan kruga zadovoljavanja tradicionalnih nacionalnih i kulturnih potreba.U Spomenici državne građanske škole u Podravskoj Slatini koju je izdao nastavnički zbor prigodom deset godišnjice Zavoda 1918.-1928. godine navodi se kako»...Svi rodoljubi, a i mjerodavni faktori nastoje u tom pogledu da ispune svetu dužnost. Podupiru narod u kulturnim i prosvjetnim težnjama, pa je željeni uspjeh već vidljiv i očit. Narod pozorno prati gibanje i rad cjelokupne javnosti na kulturnom i narodnom pridizanju, pa i sam teži spontano za što većom kulturom duha osjećajući se članom velikog našeg naroda.» Iz istog izvora doznajemo da je u sastavu Društva za poljepšanje Slatine i okolice radila i hrvatska čitaonica smještena u gostionici Stjepana Šandla. Okuplja veći broj građana, većinom obrtnika kojima pruža ugodnu i korisnu zabavu i razonodu. Sredstva si nabavlja članarinom, darovima i priređivanjem javnih svečanosti, a drugim dijelom intervencijom kod trgovišnog zastupstva i oblasti. Predsjednik je Julije Burger, župnik i dekan crkvenog virovitičko-slatinskog kotara.
Skupština općine kotara Podravske Slatine 1946. godine osnovala je Narodnu knjižnicu i čitaonicu.
Zapošljavanjem prvog djelatnika Rajka Avirovića, Knjižnica dobiva na korištenje prostor u samom centru grada (prostor sadašnje knjižare «Panona» na Trgu Sv. Josipa 5a. Slijedeća lokacija na kojoj je djelovala Knjižnica nalazila se u kući pokraj sadašnjeg prostora Zajednice vatrogasnih društava. Od 1968. godine Narodna knjižnica i čitaonica nalazi se u sastavu Narodnog sveučilišta «Veljko Vlahović» i 1970. godine dobiva na korištenje donje prostore zgrade bivšeg Hotela Boehm, kasnije Frank, u samom gradskom središtu.
1984. godine Knjižnica se ponovno seli i to u suterenski prostor Doma kulture (kasnije Pučko otvoreno učilište) gdje se i danas nalazi. Prostor se 1987. godine adaptira za potrebe Knjižnice. 1997. godine prostor se, uz stručnu i moralnu potporu Matične službe iz Bjelovara, financijsku pomoć Ministarstva kulture i Grada Slatine preuređuje, oprema standardnim knjižničnim namještajem, zaštićuje od vlage, proširuje na 250 kvadratnih metara, osvjetljuje, izdvaja se dječji odjel s igraonicom za djecu predškolske dobi, izdvaja se studijski odjel, formira se Zavičajna zbirka. 1998. godine nabavlja se prvo računalo s priključkom na Internet. Nabavlja se knjižnični program METEL WIN za unos i obradu knjižnične građe, a u 2002. godini stvoreni su preduvjeti za automatiziranu posudbu u navedenom programu. 2003. godine prostor Knjižnice povećava se za 24 m² (bivša videoteka Centra za kulturu) i dosiže sadašnjih 274 kvadratna metra.
2006. godine Knjižnica se izdvaja iz sastava Pučkog otvorenog učilišta i postaje samostalna ustanova.

Korisnicima su u knjižnici na raspolaganju novine i časopisi: Večernji list , Jutarnji list, Virovitički list, Slatinski petak, Zvono - list učenika i učitelja Osnovne škole Josipa Kozarca, Veliki odmor - list učenika i učitelja Osnovne škole Eugena Kumičića, Globus, Glorija, Cosmopolitan, Teen, Lider, BUG, Meridijani: časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja,  Hosteler, Drvo znanja, Ekološki glasnik, Vinski krug, Euroforum, Republika, Op.a.

Korisnicima su na raspolaganju dva računala za pretraživanje interneta - cijena 10,00 kn po satu; Euro- info pult - besplatno

Knjižnica organizira kulturno-animacijske aktivnosti za odrasle i za djecu među kojima se ističu večero poezije i književni susreti u suradnji s udrugama i školama, likovne radionice, obilježavanje značajnih obljetnica i dana.